Proteini su glavni građevni materijal našeg tijela. Pomažu u izgradnji mišića, jačanju imunološkog sustava i održavanju energije. No, višak proteina može biti jednako štetan kao i njihov manjak. Kako prepoznati da unosiš previše proteina i kako uravnotežiti prehranu — saznaj u nastavku.
Proteini su glavni građevni materijal našeg tijela. Pomažu u izgradnji mišića, jačanju imunološkog sustava i održavanju energije. No, višak proteina može biti jednako štetan kao i njihov manjak. Kako prepoznati da unosiš previše proteina i kako uravnotežiti prehranu — saznaj u nastavku.
Ako stalno piješ vodu, a jezik ostaje ljepljiv i žeđ ne prolazi, moguće je da u prehrani imaš previše proteina. Tijelo aktivno izlučuje ostatke proteina kroz bubrege, što povećava potrebu za tekućinom.
Što učiniti: pij dovoljno vode i jedi povrće i voće bogato vodom — krastavce, lubenicu, citruse. Ciljaj na otprilike 1 gram proteina po kilogramu tjelesne mase uz umjerenu aktivnost.
Višak proteina može usporiti rad crijeva i stvoriti osjećaj težine u trbuhu.
Što učiniti: dodaj vlakna u prehranu — zeleno povrće, voće, cjelovite žitarice. Proteinske obroke bolje kombinirati s povrćem nego s kruhom ili krumpirom. Ujutro popij čašu tople vode za normalizaciju probave.
Previše proteina može pokrenuti proces ketoze, pri čemu nastaju ketonska tijela koja uzrokuju zadah acetona ili „pokvarenog voća“. Žvakaća guma pomaže samo privremeno.
Što učiniti: uključi cjeloviti kruh, mahunarke i druge složene ugljikohidrate u prehranu. Ne zamjenjuj obroke proteinskim shakeovima.
Bubrezi prvi reagiraju na višak proteina, izlučujući ostatke. To se može manifestirati kao bol u donjem dijelu leđa, jutarnji oteklina i promjena boje urina.
Što učiniti: biraj biljne izvore proteina — orašasti plodovi, mahunarke. Oni se lakše probavljaju i dobro zasite. Ako nelagoda traje, obrati se liječniku.
Višak proteina i manjak ugljikohidrata smanjuju razinu serotonina — hormona sreće. Posljedica su umor, promjene raspoloženja i razdražljivost.
Što učiniti: uključi kvalitetne ugljikohidrate i zdrave masti — orašaste plodove, lanene sjemenke, avokado, banane, svježi sir, puretinu.
Proteinski proizvodi mogu izgledati dijetalno, ali mnogi su kalorični. Proteinske pločice, jogurti i mesni međuobroci mogu dovesti do nakupljanja masnoće.
Što učiniti: kontroliraj veličinu porcije: komad mesa ili ribe ne veći od dlana. Zamijeni slatke proteinske međuobroke prirodnom hranom. Ne zaboravi redovitu tjelesnu aktivnost.
Proteini nisu glavni izvor energije. Višak proteina uz manjak ugljikohidrata izaziva umor, glavobolje i poteškoće s koncentracijom.
Što učiniti: uključi zdrave ugljikohidrate u svaki obrok — heljdu, kvinoju, tjesteninu od tvrdih sorti pšenice, voće i povrće. Idealna ravnoteža: otprilike 50% ugljikohidrata, 20–25% proteina i 25–30% zdravih masti.
Previše proteina često znači manjak vlakana, vitamina i minerala, što se vidi na koži, noktima i kosi — koža postaje suha, nokti lomljivi, kosa prorjeđena.
Što učiniti: ostavi prostor na tanjuru za povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice. Metoda „duge prehrane“ pomaže lako uravnotežiti prehranu.
Metabolizam preopterećen preradom proteina može ometati zaspivanje. Nedostatak ugljikohidrata smanjuje proizvodnju serotonina i melatonina — hormona sna.
Što učiniti: smanji količinu proteina navečer, dodaj složene ugljikohidrate i namirnice bogate triptofanom — to pomaže poboljšati kvalitetu sna.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi vam pružila bolje iskustvo pregledavanja. Korištenjem ove web stranice slažete se s našim korištenjem kolačića.