Kao da smo same sa sobom sklopile nepisani dogovor: kada se dogodi nešto uistinu važno, tada ćemo početi koristiti sve najljepše što imamo. Dotad neka sve pričeka. Uostalom, nikad ne znamo kada će se pojaviti prava prilika.
No jednoga dana, dok razvrstavamo stvari drage osobe, mogli bismo otkriti cijeli svijet odgođenih užitaka. Odjeću koja gotovo nikada nije ugledala dnevno svjetlo. Posuđe iz kojeg nitko nije jeo. Darove koji nikada nisu dočekali svoj trenutak.
Tada se nameće teško pitanje: zašto toliko pažljivo čuvamo stvari za život koji neprestano odgađamo za sutra?
Možda je vrijeme da preispitamo svoje navike i dopustimo si malo više radosti. Evo pet razloga zašto odjenuti večernju haljinu običnog utorka, prirediti večeru uz lijepo posuđe ili jednostavno izvaditi iz ormara ono što već dugo želimo nositi.
1. Savršen trenutak možda nikada neće doći
Volimo praviti planove. Kad smršavim, odjenut ću ovu haljinu. Kad se pojavi poseban povod, otvorit ću onu skupu bocu vina. Kad nam dođu gosti, izvadit ću svečani servis. Kad se život malo smiri, napokon ću početi uživati u njemu.
Problem je u tome što se život ne mora prilagođavati našim očekivanjima.
Veličina odjeće može se promijeniti, omiljeni komad može izaći iz mode, a naši se ukusi mogu potpuno promijeniti. Ponekad se moramo preseliti, oprostiti od stvari na koje smo navikli ili promijeniti način života. Ono što nam se danas čini neprocjenjivim blagom, sutra nam možda više neće trebati.
Naravno, nitko ne predlaže da zaboravimo na budućnost i živimo isključivo za današnji dan. Ipak, vrijedi se zapitati: čuvamo li doista stvari koje volimo ili se jednostavno bojimo koristiti ih?
Pokušajte drukčije. Nemojte čekati vjenčanje, važnu obljetnicu ili romantično putovanje da biste odjenuli lijepu haljinu. Već ovog tjedna priredite malo slavlje samo za sebe. Povod mogu biti dobro raspoloženje, omiljena glazba ili jednostavna želja da se osjećate lijepo.
2. Veći dio života prolazi u običnim danima
Navikli smo u kalendaru označavati posebne datume: rođendane, obljetnice, blagdane i dugo očekivane susrete. Čini se da bi upravo oni trebali donositi najintenzivnije emocije.
Ali kad malo bolje razmislimo, naš se život uglavnom sastoji od sasvim običnih dana. Budimo se, pripremamo doručak, radimo, odlazimo u kupnju, družimo se s prijateljima i vraćamo kući. Upravo od tih malih trenutaka sastoji se naša svakodnevica.
Zašto onda svu ljepotu čuvati samo za rijetke događaje?
Zamislite da stol prekrijete lijepim stolnjakom, izvadite omiljenu šalicu i pripremite doručak koji vam se inače čini prezahtjevnim za radni dan. Možda se neće dogoditi ništa spektakularno. No jutro će biti malo ugodnije, a dan ćete započeti s osjećajem da ste učinili nešto lijepo za sebe.
Ponekad upravo takve sitnice pamtimo bolje od pomno organiziranih proslava.
Pokušajte drukčije. Odaberite jedan običan dan i učinite ga malo posebnijim: lijepo postavite stol, stavite omiljeni parfem, odjenite komad odjeće koji već dugo čeka svoj trenutak ili pripremite večeru uz svijeće. Ne zbog fotografije i ne zbog gostiju. Jednostavno zato što to želite.
3. Stvari postoje zato da bismo ih koristili
Postoji posebna vrsta kućne muzejske umjetnosti: prekrasni tanjuri koje ne smijemo koristiti jer bi se mogli razbiti; cipele koje ne smijemo nositi jer bi se mogle istrošiti; parfemi koje nam je žao otvoriti jer će se miris jednoga dana potrošiti.
Kupujemo stvari kako bi nam donosile radost, a zatim sami sebi uskraćujemo tu radost.
Naravno, postoje kolekcionarski predmeti, obiteljske uspomene i stvari koje su nam dragocjene upravo zbog sentimentalne vrijednosti. Njihova vrijednost ne mora nužno ovisiti o tome koliko ih često koristimo.
Ipak, većina predmeta koje svakodnevno upotrebljavamo namijenjena je životu. Lijep servis može običan ručak učiniti ugodnijim, omiljena torba može nas pratiti u šetnji, a elegantna haljina može odlazak u kino pretvoriti u malu pustolovinu.
I da, tanjur se može razbiti. Odjeća se može zaprljati. Omiljene cipele s vremenom će se istrošiti. To nije uvijek ugodno, ali je prirodno: stvari se mijenjaju, stare i ispunjavaju svoju svrhu.
Pokušajte drukčije. Izvadite jednu stvar koju već dugo čuvate za posebnu prigodu i upotrijebite je danas. Ne morate početi sa skupom haljinom — ponekad je dovoljno popiti jutarnju kavu iz lijepe šalice.
4. Ne treba vam ničije dopuštenje da biste uživali u malim stvarima
Iz nekog razloga često se ponašamo kao da nam je za svaku ugodnu stvar potreban službeni razlog.
Torta je za rođendan. Lijepa haljina za svečanost. Skupi restoran za godišnjicu. A ako sve to poželite običnog utorka, javlja se neugodno pitanje: „A što se slavi?”
Ali treba li nam doista objašnjenje da bismo sami sebe razveselili?
Toliko smo navikli razmišljati o tuđim očekivanjima da ponekad u mislima već čujemo komentare ljudi oko sebe. Susjeda će se čuditi, kolegica neće razumjeti, poznanici će pomisliti da pretjerujemo. I tako večernja haljina ostaje u ormaru, a svečano posuđe i dalje čeka goste koje nitko nije pozvao.
Naravno, važno je odabrati odjeću primjerenu situaciji. Ne odgovara svaki odjevni predmet svakom mjestu, a pravila pojedinih ustanova i događanja treba poštovati. No postoji velika razlika između razumnih ograničenja i navike da sami sebi uskraćujemo radost.
Ako se volite lijepo odjenuti čak i za kratku šetnju, u tome nema ničeg lošeg.
Pokušajte drukčije. Sljedeći put kada pomislite „ovo je previše svečano za ovu priliku”, zapitajte se: kome to zapravo smeta? Ako je odgovor „nikome osim mom unutarnjem kritičaru”, možda je vrijeme da si dopustite malo više slobode.
5. Vi ste važniji od bilo koje stvari u svom ormaru
Mnogi od nas navikli su posebno pažljivo čuvati svoje stvari. Možda su nas tako odgojili roditelji koji su morali štedjeti. A možda smo i sami prošli kroz razdoblja kada kupnja nove odjeće nije bila jednostavna.
Kao djeca možda smo slušali da ne smijemo poderati hlače, zaprljati jaknu ili uništiti cipele. Malo-pomalo naučili smo da stvari treba sačuvati pod svaku cijenu.
U odrasloj dobi to se ponekad pretvara u neobičan oprez. Bojimo se odjenuti omiljenu haljinu jer bismo je mogli zaprljati. Ne koristimo lijepo posuđe jer bismo ga mogli razbiti. Ne kupujemo cvijeće jer će uvenuti. I odgađamo užitke sve dok ne nestanu svi mogući rizici.
Ali rizici nikada neće potpuno nestati. Svaka će se stvar prije ili poslije istrošiti, izaći iz mode ili nam prestati odgovarati. Vrijeme provedeno u neprestanom čekanju, međutim, ne možemo vratiti.
Stvari bi trebale služiti nama, pomoći nam da izrazimo svoju osobnost, stvoriti ugodan dom i donositi zadovoljstvo. A ne obrnuto.
Pokušajte drukčije. Pogledajte stvari koje čuvate „za poslije” i odaberite onu koja vas može razveseliti već danas. Odjenite je, koristite je onako kako je zamišljeno i uživajte u trenutku. Ne morate čekati da život postane savršen.
Za malo slavlje ne treba veliki povod
Možda vam se ne nosi večernja haljina dok iznosite smeće. I to je sasvim normalno. Poanta nije u tome da svaki radni dan pretvorite u kazališnu predstavu ili da se prisiljavate živjeti prema novim pravilima.
Poanta je u nečem drugom: prestati odgađati sve što nas veseli za neku neodređenu budućnost.
Možete izvaditi svečani servis običnog utorka, kupiti cvijeće bez posebnog povoda, odjenuti omiljenu bluzu za svakodnevnu šetnju ili pripremiti lijepu večeru samo za sebe. A možete si jednostavno dopustiti da ne radite ništa i mirno provedete večer u udobnoj pidžami.
Prava sloboda ne znači da uvijek moramo izgledati svečano, nego da možemo same birati ono što nam donosi radost.
Ne mora se dogoditi ništa posebno. Ponekad je dovoljno odlučiti da i današnji dan zaslužuje nešto lijepo.
Svaka od nas zasigurno ima nešto što čuva za posebnu prigodu. Haljinu u kojoj je sanjala zablistati na nekoj svečanosti. Prekrasne čaše koje godinama skupljaju prašinu iza stakla. Skupocjeni stolnjak koji se vadi samo za Novu godinu. Ili omiljeni ruž koji je previše upadljiv za običan odlazak u trgovinu.
