Netko se budi u šest ujutro bez alarma, stigne odraditi kratku tjelovježbu, popiti kavu i već se do osam sati osjeća potpuno produktivno. A netko svako jutro vodi bitku s gumbom „još 5 minuta”, koje se nekim čudom uvijek pretvore u pola sata.
Netko se budi u šest ujutro bez alarma, stigne odraditi kratku tjelovježbu, popiti kavu i već se do osam sati osjeća potpuno produktivno. A netko svako jutro vodi bitku s gumbom „još 5 minuta”, koje se nekim čudom uvijek pretvore u pola sata.
Ako ste se prepoznali u drugom scenariju, imamo dobru vijest: rano ustajanje nije urođeni talent. To je navika koju možete razviti bez drastičnih promjena i iscrpljivanja. Najvažnije je ne pokušavati se preko noći pretvoriti iz „noćne ptice” u „ranoranioca”.
Evo osam koraka koji će vam pomoći da postupno promijenite svoj ritam spavanja i učinite jutra mnogo ugodnijima.
Rano ustajanje samo po sebi ne čini osobu uspješnijom ili produktivnijom. Ako vam životni raspored dopušta da spavate do devet sati i osjećate se odmorno, nema potrebe mijenjati svoje navike samo zato što je to trenutno popularno.
Ima smisla pomaknuti vrijeme buđenja ako će vam to pomoći da:
Kada rano buđenje ima jasan razlog, mnogo je lakše pridržavati se novog rasporeda.
Naše tijelo ne voli nagle promjene. Ako se danas budite u 10:00, a sutra postavite alarm na 6:30, velika je vjerojatnost da ćete se nakon nekoliko dana poželjeti vratiti starim navikama.
Puno je učinkovitije napredovati malim koracima.
Najbolje je buditi se samo 15 minuta ranije nego inače i zadržati taj raspored nekoliko dana ili čak tjedan dana. Nakon toga pomaknite alarm još 15 minuta ranije.
Tako će se organizam mnogo prirodnije prilagoditi novom ritmu.
Najgore mjesto za alarm je noćni ormarić pokraj jastuka.
Kada je telefon nadohvat ruke, ugasimo alarm gotovo bez buđenja i automatski pritisnemo „odgodi”.
Postavite alarm tako da morate ustati kako biste ga isključili.
Nakon toga nemojte se vraćati pod pokrivač. Odmah otiđite u kupaonicu ili kuhinju kako bi tijelo shvatilo da je dan već počeo.
Naš unutarnji biološki sat vrlo je osjetljiv na svjetlost.
Čim se probudite, otvorite zavjese i pustite dnevno svjetlo u prostoriju. Ako je vani još mrak, uključite jako svjetlo.
Svjetlost mozgu šalje signal da je vrijeme za buđenje i početak aktivnog dijela dana.
Navečer učinite suprotno: neka spavaća soba bude što tamnija kako bi san bio dublji i kvalitetniji.
Nitko ne govori o intenzivnom treningu u sedam ujutro.
Dovoljno je nekoliko minuta aktivnosti:
Čak i pet minuta kretanja pomaže brže razbuditi tijelo i daje više energije.
Disciplina puno bolje funkcionira kada je povezana s nečim ugodnim.
Zapitajte se: što bi moje jutro učinilo ljepšim?
Možda je to:
Kada jutro povezujete s nečim što volite, mnogo se lakše ustaje iz kreveta.
Kvalitetno jutarnje buđenje ne počinje alarmom, nego dobrim snom.
Prije odlaska na spavanje:
Što bolje spavate, manja je vjerojatnost da ćete se probuditi umorni i bez energije.
Najčešća pogreška je buditi se u 6:30 tijekom radnog tjedna, a subotom spavati do podneva.
Za organizam je to gotovo isto kao promjena vremenske zone svakog vikenda.
Ako želite učvrstiti novu naviku, pokušajte se vikendom buditi najviše 30–60 minuta kasnije nego radnim danima.
I ako se jednog dana raspored poremeti, nije kraj svijeta. Sljedeće jutro jednostavno se vratite svom uobičajenom vremenu buđenja, bez kažnjavanja sebe i bez pretjeranih ograničenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi vam pružila bolje iskustvo pregledavanja. Korištenjem ove web stranice slažete se s našim korištenjem kolačića.