On je nekako s vama: zove vas, vodi na kavu, poziva u kino. Ali u najtežim trenucima — kad vam treba podrška, kad vam suze naviru ili se osjećate loše — njega nema kraj vas.
On je nekako s vama: zove vas, vodi na kavu, poziva u kino. Ali u najtežim trenucima — kad vam treba podrška, kad vam suze naviru ili se osjećate loše — njega nema kraj vas. Ne naziva vas svojom djevojkom, ne upoznaje vas s roditeljima, a nikad niste upoznali njegove prijatelje. Na pitanja „Kamo idemo? Što je između nas?“ — izbjegava odgovor. Zvuči poznato? To je ta razarajuća nesigurnost u vezi.
Ali zašto nesigurnost nije samo neugodan osjećaj, nego pravi udarac za vaše mentalno i čak fizičko zdravlje? Razjasnimo zajedno.
Mi, žene, posebno trebamo sigurnost: tko sam ja njemu? Mogu li mu vjerovati? Kad nema jasnoće, anksioznost počinje gutati iznutra. To stalno pitanje „što dalje?“ ne da vam mira, iscrpljuje vas i uništava vaš mir. Nedostatak jasnog razumijevanja svoje uloge u vezi aktivira mehanizam tjeskobe koji vam neće dopustiti da se opustite.
Prema teoriji psihologa Johna Bowlbyja, privrženost je naš osnovni mehanizam koji osigurava osjećaj sigurnosti u odnosima. Ali ako partner ne daje jasnoću, vaš „sustav“ uključuje alarm: „Zašto mi ne piše? Što sam pogriješila?“ Počinjete provjeravati svaku poruku, analizirati svaku riječ, čak tražiti odgovore u horoskopima ili proricanju sudbine. To je začarani krug iz kojeg je teško izaći, a koji uništava vašu emocionalnu ravnotežu.
Kaže „volim te“, ali nestaje na tjednima. Vjerujete mu, ali sumnjate. To je kognitivna disonanca — unutarnji sukob između željenog i stvarnog, koji dušu baca između nade i očaja. Psihička iscrpljenost mnogo je veća nego kod otvorenog sukoba. Jer u sukobu postoji jasnoća, a ovdje samo bolna nesigurnost.
Stres nije samo u glavi, već i u tijelu. Stalni kortizol — hormon anksioznosti — remeti san, smanjuje imunitet, izaziva bolesti. Znanstvenici potvrđuju: nesigurnost u vezi razornija je od otvorenih svađa, jer je poput močvare koja vas vuče sve dublje, a izlaza nema.
Ako ste u djetinjstvu doživjeli emocionalnu nestabilnost — primjerice nepredvidivo ponašanje roditelja — danas vam je teže nositi se s nesigurnošću. Skloni ste zamišljati najgore scenarije, jače patiti i birati partnere koji ponavljaju te bolne obrasce „bliže – dalje“.
Ova stranica koristi kolačiće kako bi vam pružila bolje iskustvo pregledavanja. Korištenjem ove web stranice slažete se s našim korištenjem kolačića.