Kolesterol bez mitova: 10 pitanja koja se mnoge žene srame postaviti liječniku, a trebale bi znati odgovore

Kada čujemo riječ „kolesterol“, odmah pomislimo na masnu hranu, srčani udar i stroge dijete. Neke žene strahuju od svakog žumanjka, druge kupuju skupe dodatke prehrani za „čišćenje krvnih žila“, a treće vjeruju da ih se taj problem ne tiče jer su vitke i osjećaju se odlično.

Kada čujemo riječ „kolesterol“, odmah pomislimo na masnu hranu, srčani udar i stroge dijete. Neke žene strahuju od svakog žumanjka, druge kupuju skupe dodatke prehrani za „čišćenje krvnih žila“, a treće vjeruju da ih se taj problem ne tiče jer su vitke i osjećaju se odlično.

U stvarnosti je sve istodobno složenije… i jednostavnije.

Kardiolozi već godinama upozoravaju da oko kolesterola postoji više mitova nego činjenica. Prikupili smo najčešća pitanja koja mnogi ne usude postaviti liječniku i objasnili što o njima kaže moderna medicina.

„Osjećam se dobro. Znači li to da mi je kolesterol uredan?”

Nažalost, ne.

Upravo je u tome podmuklost povišenog kolesterola.

Ne boli.

Ne svrbi.

Ne izaziva slabost ni vrtoglavicu.

U većini slučajeva osoba godinama ne zna da ima povišen kolesterol sve dok ne dođe do ozbiljnog kardiovaskularnog događaja, poput srčanog ili moždanog udara.

Ponekad se mogu pojaviti žućkaste naslage oko očiju ili drugi vanjski znakovi, ali oni nisu česti. Zato je jedini pouzdan način provjere razine kolesterola analiza krvi.

Ako nemam tegoba, zašto bih uopće vadila krv?

Zato što je prevencija uvijek bolja od liječenja.

Stručnjaci preporučuju da svaka odrasla osoba barem jednom napravi lipidni profil, čak i ako nema nikakvih simptoma. Ako u obitelji postoje slučajevi ranog srčanog ili moždanog udara, dijabetesa ili povišenog kolesterola, redovite kontrole još su važnije.

Što se problem ranije otkrije, veće su šanse za sprječavanje razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Mogu li i vitke osobe imati visok kolesterol?

Da, i to mnoge iznenadi.

Prekomjerna tjelesna težina samo je jedan od čimbenika rizika.

Na razinu kolesterola utječu i:

• nasljedni čimbenici;
• funkcija jetre;
• genetika;
• određeni proteini koji reguliraju metabolizam masti.

Zato čak i osoba koja se zdravo hrani, redovito vježba i ima idealnu tjelesnu težinu može imati povišen „loš” kolesterol.

Ne treba se voditi isključivo izgledom.

Je li kolesterol uvijek štetan?

Ne.

Bez kolesterola ljudski organizam ne bi mogao normalno funkcionirati.

Potreban je za:

• izgradnju staničnih membrana;
• sintezu određenih hormona;
• stvaranje vitamina D;
• normalan rad živčanog sustava.

Problem nije sam kolesterol, nego višak određenih njegovih frakcija, prije svega lipoproteina niske gustoće (LDL), poznatih kao „loš” kolesterol.

Upravo se oni mogu taložiti u krvnim žilama i pridonijeti razvoju ateroskleroze.

Ako mi liječnik propiše statine, znači li to da ću ih piti cijeli život?

Ne nužno kod svih, ali kada su propisani prema medicinskim indikacijama, terapija je često dugotrajna.

Statini ne „izliječe” kolesterol zauvijek. Oni pomažu održavati njegove vrijednosti pod kontrolom i znatno smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara.

Rašireni mit da statini „uništavaju jetru” nije potvrđen suvremenim znanstvenim istraživanjima. Kod većine pacijenata smatraju se sigurnima ako se uzimaju prema preporuci liječnika.

Je li za sve kriva brza hrana?

Ne baš.

Oko 80 % kolesterola proizvodi sam organizam, dok se manji dio unosi hranom.

To ne znači da možemo jesti što god poželimo. Transmasti, velika količina ultraprerađene hrane i pretilost doista povećavaju rizik od poremećaja metabolizma masnoća.

S druge strane, stroge dijete nisu čudesno rješenje. Najbolji izbor je uravnotežena prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, ribom i zdravim mastima.

A što je s kavom?

Za mnoge je to dobra vijest.

Ako vam kava ne izaziva ubrzan rad srca ili druge neugodne simptome, umjerena konzumacija uglavnom se ne smatra štetnom za srce.

Štoviše, suvremena istraživanja ne potvrđuju da sama kava povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Kao i uvijek, ključ je u umjerenosti.

Jesu li jaja doista „kolesterolske bombe”?

To je mit koji traje desetljećima.

Da, žumanjak sadrži kolesterol, ali jaja su istovremeno izvrstan izvor proteina, vitamina i minerala.

Danas većina stručnih preporuka ne traži da zdrave osobe potpuno izbace jaja iz prehrane. Mnogo je važnije gledati ukupnu kvalitetu prehrane nego jedan pojedinačni proizvod.

Postoje li namirnice koje „otapaju” kolesterol?

Nažalost, ne.

Ne postoji hrana koja može trenutno očistiti krvne žile.

Ipak, određene prehrambene navike pomažu održavanju zdravog lipidnog profila. Preporučuje se češće konzumirati:

• masnu morsku ribu;
• orašaste plodove;
• sjemenke;
• avokado;
• biljna ulja;
• povrće i lisnato zelenje.

To nije zamjena za terapiju kada je ona potrebna, ali jest važan dio zdravog načina života.

Pomažu li dodaci prehrani i narodni lijekovi?

Želja za jednostavnim rješenjem sasvim je razumljiva.

Međutim, trenutačno ne postoje uvjerljivi dokazi da popularni dodaci prehrani mogu smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara jednako učinkovito kao lijekovi koje propiše liječnik kada za to postoje indikacije.

Štoviše, nekontrolirano uzimanje dodataka prehrani također može biti opasno.

Zato, ako vam stručnjak preporuči terapiju, nemojte je zamjenjivati savjetima s interneta ili „čudesnim” pripravcima.