Koliko mesa možeš jesti da ostaneš zdrava — i da ne uništiš planet

Želiš biti u formi, živjeti dugo i pritom se ne osjećati krivom zbog svakog pojedenog odreska? Sjajne vijesti: znanost je to već izračunala!

Tek što si odlučila zdravo se hraniti, a u hladnjaku se opet pojavljuju kobasice „za svaki slučaj”, sir „čisto da se nađe” i pileći zabatci jer „što drugo kuhati?”. Vrijeme je da na jelovnik pogledaš ne samo iz perspektive zdravlja, već i… klime. Neočekivano? Znanstvenici su uvjereni: naša prehrana nije samo pitanje izbora između salate i pizze, već prava planetarna odgovornost.

Nova dijeta za planetu — i za tebe

Međunarodni tim znanstvenika razvio je tzv. Planetary Health Diet – dijetu za zdravlje planeta. Ne, to nije još jedan paleo-detoks koji obećava čuda. Ovo je znanstveni pristup koji povezuje brigu o vlastitom tijelu s budućnošću Zemlje. Istraživanja su pokazala da prehrana uzrokuje:

30 % emisija stakleničkih plinova,
70 % potrošnje pitke vode,
40 % korištenja kopnenih resursa.

Drugim riječima – hrana je ozbiljna stvar.

Kad bi svi ljudi jeli kao prosječan Europljanin, trebali bismo čak pet planeta da sve nahranimo. A kao što znaš – imamo samo jednu.

Koliko mesa je "normalno"?

E sad dolazimo do zanimljivih brojki. Prema Planetary Health Diet, ovo su preporučene količine životinjskih proteina koje možemo konzumirati tjedno, a da ne naštetimo ni sebi ni planeti:

do 98 g crvenog mesa (to ti je otprilike jedan burger i par komadića odreska – i to je to!),
do 203 g peradi,
do 196 g ribe,
najviše 250 g mliječnih proizvoda dnevno (polako, ljubiteljice sira – to znači tri mala komada sira, šalica kefira i žlica jogurta),
do 6 jaja tjedno.

Idealno bi bilo birati meso s ekoloških farmi, masnu plavu ribu i jaja s omega-3. Još bolje – prema mesu se odnositi kao prema… začinu. Ozbiljno. Tako savjetuje poznati liječnik Mark Hyman. Mali komad uz prilog – i srce mirno, a savjest čista.

Što jesti ako ne jedeš meso?

Ne paničari. Nitko ti ne govori da jedeš samo proklijalu heljdu. Umjesto toga – leća, grah, orašasti plodovi, tofu, slanutak i soja. Ukusno, hranjivo i ekološki prihvatljivo. Za usporedbu:

100 g govedine = 35 kg CO₂ emisija,
100 g tofua = 2 kg,
orašasti plodovi = samo 0,3 kg.

Manje mesa = manje štete za planet. Do 75 % manje stakleničkih plinova!

Planeta će ti biti zahvalna — i tvoj struk također

Biljna prehrana nije samo za spas amazonskih šuma. To je i put do ljepote, dugovječnosti i više energije. Žene koje jedu više biljne hrane rjeđe obolijevaju, lakše održavaju težinu i smanjuju rizik od dijabetesa za čak 50 %. A u tzv. plavim zonama (gdje ljudi žive najduže), meso se jede najviše pet puta mjesečno – i nitko ne pati zbog nedostatka proteina.

Mali koraci — veliki učinak

Ne moraš postati veganka do ručka. Samo probaj:

Zamijeniti jedan mesni obrok jelom s lećom.
Dodati orašaste plodove među užine.
Jednom tjedno imati "zeleni dan" — bez životinjskih proteina.
Prestati vjerovati da ćeš biti gladna bez mesa. To je mit.
Ti si pametna, snažna i brižna. Znaš birati ono što koristi tebi – i svijetu. Pa zašto ne početi s tanjurom? Neka svaki zalogaj bude svjestan – s ljubavlju prema sebi i prema planeti.